Istorijat

Pružena direktna pomoć za više od 7500 žena iz šire regije grada Banja Luka, putem pravne pomoći i savjetovanja, psihološkog savjetovališta i podrške, SOS telefona, sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u Banja Luci, i multi-disciplinarnog tima za pomoć i podršku žrtvama porodičnog nasilja u Banja Luci, u čijem smo radu učestvovale do 1. maja 2012. godine;

Direktni doprinos putem ekspertize, javnog zalaganja i amandmana u usvajanju važnih zakona i javnih politika usmjerenih na sprečavanje i suzbijanje nasilja protiv žena:

• Prepoznavanje silovanja u braku i nasilja u porodici kao krivičnih djela u Krivičnom zakonu Republike Srpske (2000),
• Usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj(2005) i izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS (2008), čime je stvorena pravna osnova za finansiranje sigurnih kuća za žrtve nasilja iz javnih budžeta na entitetskom i opštinskom nivou, kao i novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS (2012) koji precizira obaveze subjekata zaštite od nasilja u porodici;
• Usvajanje Zakona o ravopravnosti polova BiH (2003) i izmjena i dopuna Zakona o ravnopravnosti polova BiH (2009);
• Usvajanje BiH Strategije za sprečavanje nasilja u porodici;
• Pokretanje amandmana na Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, kako bi se žene i djeca žrtve nasilja prepoznale kao korisnici socijalne zaštite, i sigurne kuće kao ustanove socijalne zaštite (2009 – 2010);

Unaprijeđena javna svijest građana_ki i javnih zvaničnika_ca Banja Luke i Bosne i Hercegovine o nasilju nad ženama i rodno zasnovanom nasilju kao javnom problemu putem kampanja 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, brojnih TV i radio programa, bilbord kampanja, okruglih stolova, javnih tribina i konferencija;

Izgradnja kapaciteta više od 300 profesionalaca_ki u policiji, zdravstvenim institucijama i centrima za socijalni rad u Republici Srpskoj, sa ciljem pružanja direktne podrške ženama i djeci žrtvama nasilja, putem radionica, treninga i zajedničke inicijative multi-disciplinarnog tima za pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici u Banja Luci;

Direktni doprinos u pripremi Izvještaja u sjeni BiH prema Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (1997, 2004, 2010, 2013) posebno u djelu koji se odnosi na nasilje nad ženama i trgovinu ženama i djevojčicama;

Doprinos u umrežavanju, izgradnji kapaciteta i razvoju zajedničke agende ženskih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini za rad na sprečavanju i suzbijanju nasilja protiv žena i rodno zasnovanog nasilja, kroz doprinos uspostavljanju i djelovanju Ženske mreže BiH, mreže SOS telefona za žrtve nasilja u Republici Srpskoj, i Sigurne mreže BiH.

Izgradnja kapaciteta i vještina više od 700 političarki i političara, bez obzira na političku opciju, i unapređenje njihovog znanja u oblastima javnog zalaganja, medijske prezentacije, političkog učešća, unapređenja zakona i javnih politika u oblasti ravnopravnosti polova i ženskih ljudskih prava, itd.;

Direktni doprinos putem eksperize, javnog zalaganja i amandmana u usvajanju važnih zakona usmjerenih ka osiguravanju ravnopravnosti polova u javnom i političkom životu:

• Usvajanje privremenog izbornog pravila 7.30, od strane Privremene izborne komisije BiH (1998), kojom je uvedena kvota za 30% žena na kandidatskim listama političkih stranaka;
• Usvajanje Zakona o ravnopravnosti polova BiH (2003) i njegovih izmjena i dopuna (2009), kojim je uvedena kvota za učešće žena u vlasti i donošenju odluka na svim nivoima u BiH;

Podizanje svijesti građana_ki Bosne i Hercegovine, javnih zvaničnika_ca i novinara_ki o važnosti učešća žena u upravljanju i političkom odlučivanju na svim nivoima u BiH putem organizovanja više od 100 TV i radio emisija, radionica sa glasačicama, konferencija, okruglih stolova, uličnih kampanja, javnih tribina, bilbord kampanja i sl.

Organizovanje više od 50 televizijskih i radio emisija o ženskim ljudskim pravima i ravnopravnosti polova u BiH;

Unapređenje osjetljivosti za pitanja rodne ravnopravnosti i ženska ljudska prava elektronskih i štampanih medija u Bosni i Hercegovini putem rodno senzibilisane edukacije i izgradnje kapaciteta više od 100 novinara_ki, urednika_ca i upravljačkih struktura u medijima u Bosni i Hercegovini;

Podizanje javne svijesti o rodnoj diskriminaciji u medijima Bosne i Hercegovine kroz učešće u globalnoj inicijativi Rod i monitoring medija (GMMP) (2005, 2009/2010) monitoringa medija u smislu pristupa i predstavljanja kandidatkinja i pitanja iz oblasti ravnopravnosti polova tokom predizbornih kampanja, terenskim istraživanjima usmjerenima ka ostvarivanju uticaja na unapređenje položaja novinarki u BiH medijima;

Povećanje rodne osjetljivosti programa Radio televizije Republike Srpske (RTRS), kao jednog od ključnih javnih emitera u Bosni i Hercegovini kroz zalaganje za korištenje rodno osjetljivog jezika, kontinuirano organizovanje tematskih emisija o ženskim ljudskim pravima i ravnopravnosti polova, direktno učešće predstavnice „Udruženih žena“ Banja Luka u Programskom savjetu RTRS, direktni doprinos RTRS-a u Kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja u BiH;

Pokretanje i koordiniranje neformalne mreže ženskih nevladinih organizacija i novinarki u Bosni i Hercegovini i izgradnja kapaciteta za monitoring medija i javno zalaganje za rodno osjetljive medijske programe.

Edukacija više od 2700 učenika_ca srednjih škola, 120 pedagoga_ca, direktora_ca i profesora_ca širom Republike Srpske o problemu trgovine ljudima, putem interaktivnih radionica, brošura, stripa i prikazivanjem dokumentarnih i igranih filmova na ovu temu;

Umrežavanje i javno zalaganje za zaustavljanje trgovine ženama i djevojčicama putem RING NVO mreže protiv trgovine ljudima u BiH;

Doprinos u razvoju javnih politika i unapređenje rada vladinih institucija u BiH na zaustavljanju trgovine ženama i djevojkama putem aktivnog učešća u koordinacionim sastancima organizovanim od BiH Koordinatora protiv trgovine ljudima.